KARANAC
tradicija, humanost, multikulturalnost

Na području Karanca postoje ostatci naselja još iz rimskog doba. U to vrijeme ovo područje bilo je poznato kao Mons Aureus, odnosno Zlatno brdo. Pretpostavlja se da je to dokaz kako je Bansko brdo još prije 2000 godina bilo vinorodno, mada nije isključena niti mogućnost da se „zlato“ ne odnosi samo na lozu već i na žitna polja koja i dan danas krase Baranju.

Osim činjenice da je Karanac prvo, a možda i najpoznatije baranjsko etno selo, manje je poznata činjenica da je Karanac također jedno od najhumanijih mjesta u Baranji, jer udomljava najveći broj nezbrinute djece po glavi stanovnika.

Karanac ima bogatu multikulturalnu baštinu jer su kroz njegovu povijest brojne nacije nastanjivale ovo područje. Počevši od Rimljana i Barbara, preko Turaka, Nijemaca, Rusa i Mađara, pa sve do Srba, Bošnjaka, Hercegovaca, Međimuraca, Zagoraca i Dalmatinaca, svaki narod ostavio je traga na kulturnom nasljeđu Karanca. Kao dokaz tomu i dan danas u Karancu postoje čak tri crkve, što je velik broj obzirom da selo ima sedam ulica i 1065 stanovnika u 391 kućanstvu.